Beogradski Holiday Inn po četvrti put dobitnik nagrade Torchbearer Award

Treću godinu u kontinuitetu i po četvrti put, beogradski hotel „Holiday Inn“, dobitnik je nagrade „Nosilac baklje“ (Torchbearer Award) za područje Evrope, koju dodeljuje „InterContinental Hotels Group“ (IHG).

logo_holiday_inn

IHG grupacija u Evropi trenutno ima 620 hotela, 95 je u pripremi, pa biti među četrnaest najboljih svakako je veliki podsticaj i pokazatelj još jedne uspešne godine za beogradski „Holiday Inn“. Ključ je, kažu u ovom hotelu, angažovanje svakog pojedinca.

– Poređenja mogu biti nezahvalna, pošto je svaka godina poslovanja specifična i karakteristična sama za sebe. Ono na šta možemo biti ponosni je broj ostvarenih noćenja u prethodnoj godini, broj održanih manifestacija u konferencijskim salama i „Belexpocentar“ hali. Upravo impresije i ocene naših gostiju su nam omogućile da budemo nominovani i još jednom osvojimo prestižnu nagradu „InterContinental Hotels Group“ za Evropu – kaže u razgovoru za „eKapiju“ direktorka hotela Slavica Bogosavljević.

bg_holiday_inn6

Ona napominje da je kao i u prethodnim godinama, „Holiday Inn“ u 2013. godini realizovao niz ideja koje karakterišu njegov mlad i kreativan tim.

– Predstavili smo u novom ruhu i kompaniju „Belexpocentar“ u okviru koje poslujemo, redizajnom vizuelnog identiteta. Svakako, ne mogu a da ne spomenem akcije „Go Green“ i „Holiday Inn Art“, te istim tempom nastavljamo i u 2014. godini, gde već početkom godine pripremamo jedno iznenađenje za naše goste.

bg_holiday_inn8

Kako bi održao visok nivo kvaliteta, hotel neprekidno ulaže u nove i redefinisanje postojećih sadržaja. Krajem 2012. započeo je plan reinvestiranja, a deo planova za 2014. godinu su i nova ulaganja.

– S obzirom da je sve vreme prisutna visoka okupiranost hotela koja svakako utiče na stepen iskorišćenja, ali i sa željom da ispratimo nove trendove, hotel „Holiday Inn“ tokom šest godina uspešnog poslovanja u kontinuitetu investira kako u sobe tako i u javne prostore. Investiranje u naše zaposlene, njihovo obrazovanje i unapređenje je svakako prioritet. Istovremeno, nastavljamo trend ulaganja u objekat, te se već možemo pohvaliti osveženim izgledom restorana i terase.

bg_holiday_inn12

Unapređenje kvaliteta usluge deo je i borbe za poziciju na tržištu, koje se gotovo svakodnevno preoblikuje. Sve veći broj hotela u Beogradu beleži dobre poslovne rezultate, a najavljeno je i otvaranje nekoliko novih objekata visoke kategorije. Direktorka Bogosavljević kaže da uslovi poslovanja nisu jednostavni, ali da je konkurencija korisna.

– Zdrava konkurencija i dobri poslovni rezulati nas raduju, jer je na taj način Beograd kao destinacija uzdignut na viši nivo, i motiviše nas da održimo isti kvalitet usluge i nastavimo da budemo inovativni kao i do sada.

Izvor: eKapija

170 godina od prvog hotela u Beogradu

Hoteli podignuti u 19. veku su mahom bili nosioci modernizacije i evropeizacije Beograda, koji je do tada bio orijentalna turska varoš. Ovi objekti su najčešće diktirali savremene evropske tokove, pa su tako hoteli bili među prvim objektima podignutim u stilu romantizma, zatim akademizma i eklekticizma.

stari_bg_hotel_kod_jelena
Kod Jelena

Prvi beogradski hotel podignut je 1843. godine i zvao se „Kod jelena“, da bi deceniju kasnije njegov naziv promenjen u „Staro zdanje“. Hotelska zdanja su takođe služila za smeštaj raznih institucija, pa je tako u „Starom zdanju“ otvorena prva pošta, kao i prva uprava železnica u Beogradu.

Beograđani i njihovi gosti moći će da pogledaju kako je nekada izgledalo “Staro zdanje“, ali i brojni drugi hoteli na izložbi “Hoteli u Beogradu (1843-2013)“. Izložbu organizuje Udruženje istoričara arhitekture i arhitekata „Distrikt 6“u saradnji sa Kućom legata i njome će obeležiti 170 godina od izgradnje prvog hotela u Beogradu.

Izložba će biti otvorena 13. septembra u 20 časova, u Galeriji Kuće legata (Knez-Mihailova 46) u Beogradu. Postavka obuhvata fotografije hotela iz perioda izgradnje, stare razglednice, kao i fotografije sadašnjeg izgleda, uz projekte osnova hotelskih zdanja. Većina fotografija i razglednica potiču iz autorizovanih privatnih zbirki kolekcionara i fototeka ustanova i institucija kulture.

Izložba kroz četiri celine prikazuje nastanak i razvoj hotelskih objekata u Beogradu. Prva celina posvećena je hotelima koji su srušeni i danas više ne postoje, pa je zato ova celina i najinteresantnija, jer omogućava publici da se susretne sa Beogradom koji više ne postoji i skreće pažnju na izgubljeno arhitektonsko nasleđe.

Na prvu celinu se nadovezuje druga, u kojoj su prikazani hoteli koji su tokom vremena izgubili svoju namenu ili više nisu u funkciji. Treća celina prikazuje hotele prve polovine 20. veka, koji su u tom periodu bili centri kulturnih zbivanja i okupljanja intelektualne elite Beograda. Poslednja celina prati razvoj hotelske arhitekture od 1946. godine do danas, što znači da hronološki pregled obuhvata i prve decenije 21. veka.

Svečano otvoren Falkensteiner u Beogradu

U Beogradu je juče otvoren hotel Falkensteiner Belgrade sa četiri zvezdice. Hotel ima 170 smeštajnih jedinica, a u njega je uloženo 45 miliona evra.

logo_falkensteiner_hotel_belgrade– Izabrali smo Beograd jer nam je posebno zanimljiv turizam na vodi, a ovaj grad leži na dve reke. Pored toga, čim se Srbija bude ekonomski oporavila, očekujemo da će u njoj turizam biti jedna od glavnih privrednih grana – rekao je Otmar Michaeler, predsednik uprave austrijske hotelske kompanije „Falkensteiner Michaeler Tourism GroupAG (FMTG AG) uoči svečanog otvaranja Falkensteiner hotela.

bg_falkensteiner_hotel_belgrade2Kompanija je u izgradnju ovog objekta koji spada u kategoriju gradskih hotela, sa četiri zvezdice superior, i poseduje 170 smeštajnih jedinica, uložila oko 45 miliona evra.

bg_falkensteiner_hotel_beograd– Očekujemo da ćemo uloženi novac vratiti u roku od 15 godina, a sam objekat je projektovan tako da neće zaostajati u vremenu bar narednih 45 godina – rekao je Michaeler.

bg_falkensteiner_hotel_belgrade5Zgradu hotela Falkensteiner na Novom Beogradu projektovao je poznati arhitekta Boris Podrecca, koji je objasnio kako zgrade koje on projektruje ni u jednom gradu nisu iste.

bg_falkensteiner_hotel_beograd6– Mi ne radimo konfenkciju, već odelo po meri. Ono što najviše vezujem za Beograd je dihotomija jer Beograd ima dve reke, dva grada, Novi Beograd i staro gradsko jezgro, dva glavna kluba „Partizan“ i „Crvenu zvezdu“ i još mnogo toga. To je ono što me je inspirisalo i što sam pokušao da ugradim u ovu zgradu, koja bi trebalo da bude deo građenja grada, ne zadržavanja vremena – kaže Podrecca.

bg_falkensteiner_hotel_belgrade7Agron Berisa, generalni direktor kompanije FMTG AG za Jugoistočnu Evropu rekao je za „Blic“ kako je ova kompanija zadovoljna dosadašnjim poslovanjem u Srbiji i da tu planira otvaranje još dva do tri hotela koji će najverovatnije biti smešteni na planinama.

Izvor: 24 sata | Autor: M. Ilić

Otmar Michaeler: Stara planina će biti najbolja planinska destinacija jugoistočne Evrope

Renomirani hotelski lanac „Falkensteiner Hotels & Residencesotvorio je nedavno svoj prvi hotel u srpskoj prestonici, a 21. marta organizovaće svečanost kojom će proslaviti početak rada.

logo_falkensteiner_hotels_and_residencesPredsednik uprave „Falkensteiner Michaeler Tourism GroupOtmar Michaeler govori za „eKapiju“ o planovima u Beogradu i na Staroj planini, o novom hotelu u Beču, proširenju portfolia u Hrvatskoj, o tome kako se na Jadranu može i letovati i zimovati i otkriva koje destinacije će njegova kompanija uskoro osvajati.

Kakvi su dosadašnji rezultati beogradskog hotela?

– Veoma smo zadovoljni rezultatima postignutim u prvim mesecima, ali svakako moramo da uložimo puno napora kako bi poslovanje hotela bilo još uspešnije. Otvaranje gradskog Falkensteiner Hotela Belgrade u decembru prošle godine veliki je izazov, imajući u vidu da sve do marta u gradovima nema mnogo događanja u oblasti biznisa.

bg_falkensteiner_hotel_belgradeMeđutim, veoma smo zadovoljni činjenicom da su hotelom oduševljeni kako domaći tako i međunarodni gosti. Nadamo se da odlične kritike koje smo do sada dobili neće prestati ni ubuduće. Naravno, ovo je za nas tek početak, jer je Srbija najmlađe tržište za naše Falkensteiner hotele, dok je Beograd turistička destinacija u razvoju.

Hoće li i blizina „Danube Busssines Centra“ doprineti rastu poslovanja hotela?

Danube Business Center zajedno sa Falkensteiner Hotel Belgrade predstavlja zajedničku investiciju Falkensteinera i „M.O.F. Beta ImmobilienAG.

Naravno, očekujemo da će direktno povezani poslovni centar dovesti do porasta poslovanja, naročito u korporativnom i MICE području. Osim toga, ugostiteljske usluge našeg hotela mogle bi da koriste i firme koje imaju svoja predstavništva u Danube Business Centru.

Prošla godina je za kompaniju Falkensteiner bila uspešna i na polju planinskog turizma u Srbiji. Kakvi su vam dalji planovi na Staroj planini?

– Stara planina, zeleni centar koji je Srbija razvila i koji bi trebalo da bude dovršen u narednim godinama, predstavlja za nas izuzetno značajan projekat u vašoj zemlji.

Imamo nameru da Staru planinu razvijemo u najbolju planinsku turističku destinaciju jugoistočne Evrope, koja će biti atraktivna za posetioce tokom čitave godine. U saradnji s međunarodnim stručnjacima za turizam, kao što je, na primer, proizvođač ski-liftova „Doppelmayr„, radimo na tome da turistički centar na Staroj planini bude na najvišem nivou.

kz_falkensteiner_hotel_stara_planinaKljučno je da kompletan kompleks, izuzev dolazaka i odlazaka, bude „zona zabrane kretanja vozila“. Planirano je da po završetku radova celokupno odmaralište raspolaže sa 24 žičare i 151 stazom u zimskim mesecima. Osim toga, kompleks će obuhvatati još nekoliko hotela i drugih zanimljivih sadržaja.

U ovom trenutku ne mogu da preciziram da li sam Falkensteiner na Staroj planini planira još neke projekte.

Javno preduzeće „Stara planina“ najavilo je i da će „zelena lepotica“ uskoro dobiti sportski i rekreativni centar, bazen, SPA centar, komercijalne zgrade, „multifemili kuće“ sa apartmanima… Koliko će ovo biti značajno za Falkensteiner?

– Mi smo se koncentrisali na naš projekat. Naravno, u zavisnosti od ponude, postoji mogućnost saradnje posle otvaranja „multifemili kuće“, posebno za naše poslovne i turističke goste hotela. Ipak, o tome zasad ne mogu da kažem ništa više.

Falkensteiner je izuzetno aktivan i u Hrvatskoj. Prošle godine ste kod Zadra otvorili luksuzni kompleks „Punta Scala„, u kome je i „Hotel & SPA Iadera“ sa pet zvezdica. Po čemu je on specifičan?

– To je prvi hotel u Hrvatskoj koji je primljen u renomirano međunarodno hotelsko udruženje „The Leading Hotels of the World„.

hotel_and_spa_iaderaOn ima „Acquapura SPA“ centar veličine 6.000m², hamam na 700m², a karakteriše ga neprevaziđena arhitektura Borisa Podrecce i mediteranski dizajn Matteo Thuna, kao i jedinstven položaj na vrhu poluostrva Punta, direktno uz more.

U turističkom kompleksu Punta Scala, gde se osim Hotel & SPA Iadera sa pet zvezdica nalaze i Family Hotel Diadora sa četiri zvezdice i „Senia Residences„, zajedno sa međunarodnim stručnjacima integrisali složen smo sistem, koji omogućava mininalan uticaj na životnu okolinu.

U prvom planu bio je način izgradnje, koji je usklađen sa prirodom. Specijalno postrojenje obezbeđuje vodu za svakodnevnu upotrebu na tom turističkom poluostrvu i stvara energiju neophodnu za grejanje, odnosno hlađenje. Osim toga, pažljiv odnos prema okruženju osigurava i potpuno biološko postrojenje za prečišćavanje. Osim kada je reč o dolasku i odlasku, Punta Scala je „zona zabrane kretanja vozila“.

Kompleks ima centralnu ozelenjenu podzemnu garažu, čime se izbegava ostavljanje vozila ispred hotela.

Vaša kompanija je nedavno čitavu Hrvatsku ocenila kao izuzetno atraktivnu destinaciju, kojoj predviđa sve veći napredak. Koji je sledeći projekat Falkensteinera?

– Zasad ne planiramo nikakve nove sopstvene investicije u Hrvatskoj. Ipak, naš hotelski portfolio bismo proširili sa još nekoliko hrvatskih hotela koji odgovaraju našem brendu, u skladu sa ugovorom o upravljanju.

Kada je reč o budućnosti, veliki potencijal za razvoj vidim u uslužnom konceptu nekretnina, i to ne samo u Hrvatskoj. Apartmani za odmor su u poslednje vreme sve više u centru pažnje investitora. Takav način poslovanja uvek je dobra investicija i to pokazuje da samo posedovanje nekretnine često više nije dovoljno. Ona mora da se obogati zanimljivom ponudom usluga, a takođe i pitanje održivosti ima veoma važnu ulogu.

Može li Jadranska obala da postane i zimska destinacija?

– To je sigurno moguće, uz odgovarajuće proizvode i hotelsku ponudu. Okvirni uslovi u turističkim regijama, naravno, moraju biti adekvatni, ali u ovom slučaju Hrvatska čini sve što je potrebno kako bi se kontinuirano razvijala i privukla strane goste stalnim novim ponudama. Zahvaljujući Falkensteiner Hotel & SPA Iadera, mi smo zasigurno postavili osnove zimskom velnesu na Jadranskoj obali u Hrvatskoj.

Planirate li, možda, investicije i na crnogorskoj obali?

– Crna Gora sasvim sigurno ima bogat turistički potencijal, posebno u obalskom predelu. Ipak, trenutno u toj državi nemamo nikakve konkretne projekte.

Koji je sledeći veliki projekat kompanije Falkensteiner na globalnom nivou? Hoćete li osvajati i nova tržišta?

– Trenutno radimo na izgradnji našeg novog gradskog hotela u Beču – „Falkensteiner Hotel Wien Margareten„, koji će imati četiri zvezdice. Angažovali smo vrhunske stručnjake za dizajn, među kojima je i Matteo Thun. Otvaranje je predviđeno za početak leta. Kada govorimo o budućim tržištima, na kojima bismo želeli da budemo zastupljeni, Nemačka se, naravno, nalazi među prva tri.

Izvor: eKapija | Autor: M.S.

U Beogradu počeo Sajam turizma

Međunarodni sajam turizma otvoren je danas na Beogradskom sajmu i trajaće do 24. februara, a na njemu će se predstaviti oko 1.000 izlagača iz 45 zemalja.

logo_sajam_turizmaSajam je otvorio ministar kulture Srbije Bratislav Petković, koji je kazao da se na teritoriji Srbije nalazi značajno kulturno nasleđe.

– Svi ti spomenici kulture utkani su u našu nacionalnu tradiciju i čine nas narodom bogate kulture – rekao je Petković.

sajam_turizma3
Sajam turizma 2012. godine

On je istakao da je 2013. u znaku obeležavanja jubileja – 1.700 godina od donošenja Milanskog edikta, i tim provodom u Srbiji će biti organizovane mnogobrojne aktivnosti, a jedna od njih biće na Međunarodnom sajmu turizma.

Sajam turizma u Beogradu, najveći u jugoistočnoj Evropi, pomoći će, kako je rekao, „boljem pozicioniranju Srbije u ekonomskom i kulturnom smislu“.

Predsednik Evropske asocijacije turističkih agencija Boris Žgomba kazao je da je turizam značajna privredna grana, koja u zemljama Evropske unije učestvuje sa udelom od pet do 25% u bruto domaćem proizvodu i godišnje ostvaruje promet od više od 350 milijardi evra.

Državni sekretar za turizam u Ministarstvu finansija i privrede Goran Petković je rekao da je Nemačka, koja je partner ovogodišnjeg Sajma turizma u Beogradu, odabrala kulturu kao svoju promotivni temu u 2013, što se uklapa u turističku ponudu Srbije u ovoj godini.

Petković je dodao da na ovogodišnjem Sajmu turizma prvi put učestvuje Kuba.

Na Sajmu će turističke organizacije, agencije, turoperatori, hoteli, planinski centri, banje, jezera, gradovi, regije i zemlje sa svih kontinenata, kao i druge atraktivne destinacije, posetiocima ponuditi popuste na aranžmane za predstojeću turističku sezonu.

Osim Međunarodnog sajma turizma, u halama beogradskog sajma organizuje se i Međunarodni sajam vina „BeoWineFair“ sa 140 izlagača iz Srbije i 13 iz inostranstva.

Na Sajmu vina promovisaće se vinski turizam i biće predstavljeni najugledniji domaći i regionalni proizvođači, vinski podrumi, kuće vina, kao i kompanije koje se bave proizvodnjom i distribucijom ovog pića.

U istom terminu, organizovaće se i Međunarodni sajam hotelsko ugostiteljske opreme HoReCa i Sajam suvenira „Posetite Srbiju“.

Regija partner Sajma turizma je Budva. Cena ulaznice je 300 dinara, a parking 200 dinara po satu.

Izvor: eKapija

Kopaonik će dobiti 15 km novih staza

Vršilac dužnosti generalnog direktora JP „Skijallišta Srbije“ Dejan Ljevnaić rekao je novinarima da će Kopaonik, izgrađom gondole od Brzeća do tog skijaškog centra, dobiti 15 kilometara novih staza. „U ovom trenutku, ski centar Kopaonik ima 55 kilometara staza, a izgradnjom gondole, staze će se proširiti i izgradiće se više od 15 kilometara novih“, rekao je Ljevnaić.

stara_planina14
Gondola na Staroj planini

Ministar privrede i finansija Mlađan Dinkić potpisao je sa italijanskom kompanijom „Leitner“ AG, Memorandum o razumevanju, o javno-privatnom partnerstvu za izgradnju gondole, i tom prilikom istakao da će ta kompanija uložiti sopstvena sredstva u izgradnju gondole, koja bi trebalo da bude završena do kraja iduće godine, kao i u opremu za veštački sneg i izgradnju nove žičare.

Država će, prema njegovim rečima, obezbediti zemljište i infrastrukturu – staze i veštačko jezero. Reč je o investiciji vrednosti 25 miliona evra, od čega samo izgradnja gondole košta 15 miliona evra.

Pored najavljenih investicija, prema rečima direktora Ljevnaića, ove godine predviđena je izgradnja dva šestoseda, od kojih je jedan na Krčmaru, a osim toga, sve staze će, u saradnji sa kompanijom Leitner AG, biti pokrivene sistemom za veštačko osnežavanje.

Prihodi JP „Skijališta Srbije“ na Kopaoniku godišnje iznose oko 3,5 miliona evra, a ovih dana zabeležen je i rekordan broj skijaša, samo juce je skijalo oko 7.000 ljudi.

Izvor: B92 | Autor: Tanjug

Hotel Plaza u Kneza Miloša i dalje bezuspešno čeka dozvole

Glavni grad se neće uskoro rešiti ruinirane zgrade saveznog MUP u Ulici kneza Miloša. Kako je krenulo, bombardovana zgrada dočekivaće goste glavnog grada, prema nezvaničnim procenama, barem još tri-četiri godine.

belgrade_plazaIzraelska kompanija koja je kupila ovu lokaciju još čeka građevinsku dozvolu za manji objekat na Paliluli koji bi trebalo da bude otvoren 2010. godine, dok za lokaciju u Kneza Miloša nije urađen ni Plan detaljne regulacije, a dozvole nisu ni na vidiku.

Direktor „Plaza Centers“ za Srbiju Sagiv Meger potvrdio je za „Novosti“ da gradnja objekta nije počela jer nije urađen plan detaljne regulacije.

– Bez odgovarajućih dozvola nismo u mogućnosti da uradimo mnogo – kaže Meger.

– Proces pravljenja plana detaljne regulacije traje više od dve godine i nadamo se da će biti usvojen tokom 2013. U stalnim smo pregovorima sa raznim vlastima. Nažalost, proces se odužio više nego što smo mislili. Ne očekujemo da ćemo dobiti dozvole pre kraja ove godine zbog procedura u Beogradu.

Kada bude usvojen plan detaljne regulacije, pitanje je šta će uopšte moći da se gradi na toj lokaciji i da li će najavljivani visoki toranj moći da se izdigne od ostalih zgrada.

Dok lokacija u Kneza Miloša koju je izraelska kompanija kupila 2007. godinama čeka Godoa, gradnja njihovog manjeg objekta na Paliluli, nije sporna, ali takođe kasni zbog papira. „Višnjička Plaza“, tržni centar na površini od nekoliko desetina hiljada kvadratnih metara, trebalo je da bude otvorena krajem 2010. Međutim, na terenu se još ništa ne dešava, jer dozvole „koče“ bagere.

– Lokacijsku dozvolu smo dobili u decembru 2012. i očekujemo da ćemo dobiti i građevinsku u prvoj polovini ove godine i onda odmah počinjemo sa gradnjom – kaže Meger. – U ovom trenutku procenjujemo da će otvaranje centra biti na kraju naredne godine, ali ćemo konačan datum moći da kažemo tek kada zaista počne gradnja.

belgrade_plaza2

Kako kaže Meger, tržište se, u međuvremenu, dramatično izmenilo zbog finansijske krize. Ipak, to neće ugroziti „Višnjičku Plazu“ koja će, kažu, biti vodeći maloprodajni i zabavni centar u gradu, ali i Srbiji. Većina ugovora sa zakupcima je zaključena i oni uveravaju da će, kada konačno bude otvoren ovaj objekat, imati šta da ponudi posetiocima.

Otkako je 2007. ušla na naše tržište, kompanija Plaza Centers je investirala oko 120 miliona evra i završila prvi tržni centar u Kragujevcu. – Očekivali smo da počnemo sa projektima u Beogradu, ali nažalost, procedure su duže nego što je to razumno očekivati – ističe Meger. – Verujemo da smo do sada mogli da uložimo 400 miliona evra i otvorimo 4.500 radnih mesta u gradu da nam je data prilika.

Prema planovima na mestu zgrade saveznog MUP najavljen je velelepni objekat sa hotelom od pet zvezdica sa 350 soba, poslovna kula i restoran na vrhu sa pogledom na grad. Kompleks bi bio površine 100.000 metara kvadratnih i vredan je oko 150 miliona evra, a imao bi i parking za 2.000 mesta. Teško oštećena zgrada u bombardovanju 1999. godine prodata je posle četvrtog tendera za oko 29 miliona evra.

Izvor: Novosti

Objavljen Konkurs za dodelu subvencija za razvoj turizma u 2013. godini

Ministarstvo finansija i privrede objavilo je danas Javni konkurs za dodelu subvencija i dotacija za finansiranje projekata razvoja turizma u 2013. godini. Za finansiranje projekta promocije i unapređenja kvaliteta ponude i edukacije u turizmu učešće sredstava Ministarstva može iznositi najviše 50 odsto ukupne vrednosti projekta. Korisnici ovih sredstava mogu ostvariti pravo za realizaciju istog projekta najviše tri puta.

Sufinansiranje ovih projekata u prvoj godini realizacije može biti najviše 50 odsto, u drugoj godini najviše 30 odsto, i u trećoj godini najviše 10 odsto od ukupne vrednosti projekta.

Učešće sredstava Ministarstva u finansiranju projekata namenjenih promociji Srbije kao turističke destinacije, unapređenju i realizaciji statističkih istraživanja, razvoju javnih nabavki, izradi dokumentacije, izgradnji i unapređenju komunalne infrastrukture, kao i uređenju građevinskog zemljišta, može iznositi  100 odsto ukupne vrednosti projekta. Sredstva se takođe mogu koristiti i za sufinansiranje projekata, koji se finansiraju iz fondova EU i drugih inostranih donatora.

Zahtevi za korišćenje svih dotacija, kao i subvencija za  projekte promocije i unapređenja kvaliteta ponude turističkih mesta, regija i prostora, kao i projekte edukacije u turizmu podnose se zaključno sa 30. martom 2013. godine, a za ostale navedene programe do 1. septembra 2013. godine.

U roku od 30 dana od dana isteka roka za podnošenje prijava, liste vrednovanja i rangiranja projekata utvrđuje komisija koju rešenjem obrazuje ministar nadležan za poslove turizma.

Rang liste projekata će biti objavljene na zvaničnoj internet prezentaciji Ministartva.

Sve dodatne informacije o Konkursu mogu se dobiti putem linka MFP ili pozivom na broj 011/2855213.

Izvor: MFP

Beogradski Holiday Inn ulaže 350.000 evra u unapređenje poslovanja

Beogradski „Holiday Inn je krajem prošle godine proslavio pola decenije rada u Srbiji. Za pet godina u ovoj „kući“ spavalo je 145.000 gostiju, kroz konferencijske sale je prošlo više od 250.000, a kroz hotelsku halu pola miliona ljudi.

bg_holiday_inn6
Beogradski „Holiday Inn“

– Poslovanje koje imamo u ovih pet godina je vrlo zadovoljavajuće za sve uključene, počevši od investitora, preko menadžmenta kompanije do InterContinental Hotels Group u okviru koje poslujemo – kaže za „eKapiju“ Thomas Pavlović, direktor hotela.

– S obzirom na to da smo prvi brendirani hotel koji se posle skoro 20. godina otvorio u Beogradu, Holiday Inn je relativno brzo zauzeo svoju poziciju na tržištu i posle punih pet godina poslovanja je učvrstio. Sada kada posmatrate beogradsko hotelsko tržište, vidite da se ono razvija i dobija na dinamici, a mi se radujemo novim hotelima. Neki bi to mogli da protumače na jedan, neki na drugi način, ali u zdravom poslovnom svetu kažu da konkurencija oživljva posao, tako da i beogradsko tržište dobija novu dinamiku. Mogućnosti su nam drugačije, gosti imaju veći izbor i mogu da uporede ponude.

bg_holiday_inn_torchbearer_2009
Torchbearer nagrada za 2009. godinu

Uprkos krizi, Holiday Inn Beograd je tokom prethodnih godina uspeo da održi visok nivo poslovanja. Pavlović kaže da su za 5 godina postigli zavidne rezultate ne samo u odnosu na srpsko i beogradsko, već i međunarodno tržište. To potvrđuje i niz međunarodnih priznanja koja su proteklih godina stizala na adresu hotela. Prošle godine su po treći put dobili Torchbearer Award, nagradu koju IHG dodeljuje svojim najuspešnijim hotelima, a krajem novembra na IX forumu menadžera hotela i hotelskih domaćinstava u organizaciji časopisa „Turistički svet“, stiglo je i priznanje „hotelski brend 2012“.

U 2012. Holiday Inn je poslovao na nivou pretprošle godine, koja je bila najbolja poslovna godina od otvaranja hotela. Međutim, kako bi hotel ostao konkurentan na tržištu koje se razvija i svojim gostima pružio adekvatnu uslugu na koju su navikli, krajem prošle godine krenulo se u reinvesticju.

Restruktivne mere bi, prema rečima sagovornika „eKapije“, trebalo da obezbede stabilan profit i svedu troškove na što razumljiviju meru. Zbog toga su napravljeni novi prodajni paketi, reorganizovana je politika cena i urađena redukcija troškova.

– Broj od oko 800 soba koji dolazi u kategorijama sličnim našoj, počevši od hotela Falkensteiner“, Crowne Plaza, „Metropol Palace, govori da će se „iako kolač na tržištu nije postao veći, seći na više delova“, pa je naša obaveza da pripremimo hotel kako bismo spremno ušli u ovu godinu. Prednost je uvek na strani onoga ko gleda unapred i predupredi konkurenciju. Ne možemo da kažemo da su naše sobe modernije ili da je naša tehnologija savremenija od naših konkurenata, ali postoji paleta određenih usluga i proizvoda koje klijent traži i koje je spreman da plati ukoliko su one za njega na adekvatnom nivou. Ambijent, atmosfera, kvalitet i usluge su naši glavni aduti u tržišnoj borbi. Uz to, zdrava relacija između kvaliteta i cene je ključna i na tome će biti naš apsolutni fokus.

Širenje na domaćem tržištu

Osim Beograda, Holiday Inn bi u u narednim godinama trebalo da posluje i u Novom Sadu i Kragujevcu. Međutim, iako je otvaranje pre-opening kancelarije novosadskog hotela najavljivano za proleće ove godine, rokovi ni ovoga puta neće biti ispoštovani. Građevinski deo objekta je postavljen i instalaciono dobrim delom završen, ali odluku o tačnom datumu otvaranja hotela koče administrativne prepreke.

ns_holiday_inn18
Novosadski Holiday Inn

Pavlović kaže da će, kada se ponovo bude krenulo sa radovima, biti potrebno četiri do pet meseci da se objekat upotpuni, ali se u ovom trenutku, kako ističe, ne usuđuje da postavlja nove termine dok ne dobije povratnu informaciju od investitora kada bi mogao da se napravi sledeći korak.

Za hotel u Kragujevcu traži se investitor.

– Kragujevačko tržište je veoma aktivno i u ovom momentu ne postoji zdraviji hotelski projekat u ovom gradu. Aktivno radimo na tome da svoju zamisao što pre realizujemo, jer kragujevačko tržište to zahteva. Osim „Fiata“, u Kragujevac bi do kraja 2014. trebalo da dođu različiti dobavljači koji potpomažu automobilsku industriju, tako da je potreba za hotelskim smeštajem u ovom gradu vrlo evidentna – ističe Pavlović.

Rusko iskustvo

Beogradska kompanija „Savath Hospitality Management„, zadužena za menadžment i konsalting hotela Holiday Inn Beograd , od prošle godine posluje i na tržištu Rusije.

Savath je, naime, prošle godine potpisao ugovor o konsultantskim uslugama sa „Atrium Palace Hotelom“ u Jekaterinburgu, koji traje do kraja marta ove godine, a kako kaže Pavlović, postoje opcije da se saradnja nastavi.

– Rusko tržište doživljava enormnu ekspanziju, izuzetno je veliko, i ciljevi i ambicije svih internacionalnih hotelskih lanaca su veliki. Investicioni volumen je prisutan, međutim, za centralnu i istočnu Evropu je problematično što Rusija u svom obrazovnom sistemu nema profile u hotelijerstvu. Potreba za kadrom je ogromna, samim tim i što je kvalitet usluge daleko ispod visokih cena u ruskim hotelima.

Sagovornik „eKapije“ kaže da zbog toga ima prostora za saradnju i sa drugim hotelima na ruskom tržištu, ali da se svaki potez ozbiljno analizira.

– Rusija je jako specifična. Putovanja su duga i naporna, vremenske i temperaturne razlike velike, tako da je pitanje i kako sprovesti upite koji dolaze. Uz to mi smo kompanija koja ne prihvata posao ako ne može da garantuje da će ga adekvatno realizovati. Zbog toga, pregovori koje vodimo i opcije koje razmatramo, dobro se analiziraju kako bismo videli na koji način, pre svega tehnički i fizički, možemo da iznesemo sve što se od nas očekuje.

Savath Hospitality Management je trenutno u pregovorima i sa jednim austrijskim investitorom o izgradnji „Holiday Inn Express“ hotela u okviru velikog zabavno sportskog centra u okolini Zagreba.

Izvor: eKapija | Autor: I.B.

Petković u Madridu potpisao ugovor o organizaciji 95. Sednice izvršnog saveta UNWTO

Državni sekretar u Ministarstvu finansija i privrede, zadužen za resor turizma Goran Petković potpisao je danas u Madridu sa Generalnim sekretarom Svetske turističke organizacije Talebom Rifaijem, Ugovor o organizaciji 95. Sednice Izvršnog saveta UNWTO, koja će se održati  27. i 29. maja 2013. godine, u Beogradu.

logo_unwtoPotpisivanju Ugovora koji je organizovan u okviru Međunarodnog sajma turizma „FITUR“ koji se održava u Madridu od 30. januara do 3. februara 2013. godine, prisustvovao je i ambasador Srbije u Madridu Danko Prokić.

U toku zasedanja prošle, 94. sednice Izvršnog UNWTO, većinskim glasanjem zemalja članica, Srbija je izabrana za domaćina 95. sednice Izvršnog saveta UNWTO, koju će organizovati Ministarstvo finansija i privrede u saradnji sa Turističkom organizacijom Srbije.

Šef delegacije Republike Srbije, državni sekretar Ministarstva finansija i privrede Goran Petković  naglasio je da je ovo još jedan veliki uspeh za srpski turizam i Srbiju uopšte, koja kao članica UNWTO ima mogućnost da utiče na pravce razvoja i promociju na međunarodnoj turističkoj sceni i ujedno prati svetske turističke trendove.

Izvršni savet UNWTO jedno je od najvažnijih radnih tela UNWTO, koje priprema sve odluke Generalne skupštine UNWTO, rezolucije i kreira politiku ove svetske organizacije. Republika Srbija je izabrana za člana Izvršnog saveta UNWTO na zasedanju Generalne skupštine u Astani, u Kazahstanu, u oktobru 2009. godine.

Izvor: MFP